Mnogi roditelji odgađaju razgovor o alkoholu i drogama jer ne znaju kako započeti, boje se da će „dati ideju“ ili misle da njihovo dijete to ne zanima. Istraživanja govore suprotno: djeca čiji roditelji otvoreno razgovaraju o ovim temama kasnije počinju piti i rjeđe eksperimentiraju s drogama.
Mali razgovori, često
Jedan ozbiljan razgovor za kuhinjskim stolom rijetko djeluje. Puno bolje djeluju kratki razgovori koji se prirodno pojave:
- u autu (nema kontakta očima, pa je lakše)
- uz vijesti, seriju ili reklamu za pivo
- nakon što dijete spomene tulum ili prijatelja
- dok zajedno kuhate ili šetate psa
Pitajte, pa slušajte
Umjesto „Nadam se da ti ne piješ!“, probajte:
- „Što misliš, zašto ljudi tvojih godina piju?“
- „Je li ti netko nekad nešto ponudio? Što si rekao?“
- „Što bi učinio da se prijatelj napije na tulumu?“
Slušajte do kraja i ne prekidajte, čak i ako vam se ne sviđa što čujete. Ako dijete osjeti da će svaki iskreni odgovor završiti predavanjem, prestat će govoriti.
Budite jasni oko svog stava
Slušanje ne znači da nemate stav. Djeca kojoj roditelji jasno kažu da ne odobravaju alkohol prije punoljetnosti piju manje i kasnije. Recite to mirno i objasnite zašto: mozak se razvija do 25. godine, a raniji početak znači veći rizik.
Nuđenje alkohola kod kuće „da proba pod nadzorom“ ne štiti dijete. Istraživanja pokazuju da je povezano s ranijim i rizičnijim pijenjem kasnije.
Kad ne znate odgovor
U redu je reći „ne znam, hajde da provjerimo“. Time pokazujete kako se traže pouzdane informacije – a to je vrijedna lekcija. Dobro mjesto za početak su članci za mlade koje možete čitati zajedno.
Primjer po dobi
Što reći djetetu od deset, a što od šesnaest godina? Pogledajte tablicu u vodiču za roditelje.
